|
Rezumu konteúdu |
Imajen sira la’ós editadu ne’ebé Max Stahl hasai entre 6 oras no 8 oras ho balun dadeer, loron 12 fulan-Novembru 1991, bainhira Masakre Santa Cruz akontese iha Díli. Filme hahú rai-naroman ho preparasaun ba demonstrasaun iha uma ida nia laran. Filme bá nafatin ho misa iha Igreja Motael nian, demonstrasaun no buat ne’ebé akontese molok no durante masakre. Iha uma ida iha Dili, labarik sira hamatan sira-nia inan-aman, maun no biin sira ne’ebé hatudu bandeira no faru sira ne’ebé prepara tiha ho símbolu no liafuan ruma kona-ba Timor-Leste nia funu ba ukun rasik an. Símbolu sira-ne’e inklui mós partidu polítiku sira ne’ebé ataka malu durante funu sivíl 1975 no harahun tiha liutiha invazaun no okupasaun Indonézia nian. Iha bandeira ida FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste) nian no bandeira Portugál mós. Faru sira inklui naran organizasaun foin-sa’e sira-nian (OJETIL) no partidu polítiku APODETI (ne’ebé horiuluk fó apoiu ba integrasaun iha Indonézia), UDT (partidu ne’ebé halo golpe ne’ebé hahú funu sivíl) no FRETILIN (partidu pró-independénsia importante liu ne’ebé lidera funu atu ukun rasik an). Mensajen maka ne’e: ema hotu unidu daudaun no fó apoiu ba independénsia. Soldadu sira fó-tiru ho kilat automátiku hasoru manifestante sira ne’ebé kilat laiha. Manifestante sira la’o to’o Semitériu Santa Cruz hodi fó-omenajen ba Sebastião Gomes, Timór-oan ida ne’ebé soldadu indonéziu sira oho tiha semana rua liubá. Tuir informasaun ne’ebé ema konsege halibur iha momentu masakre nian, ema na’in 270 mate tiha no ema na’in 385 hetan kanek. Iha 2002, hafoin independénsia, família sira buka nafatin ema na’in 70 ne’ebé mate hela. Komité Santa Cruz nian, nu’udar grupu veteranu sira iha Dili, konfirma tiha katak ema na’in 62 husi grupu ne’e mate duni maibé sira peskiza nafatin kazu ema na’in 8. Soldadu sira oho ema iha semitériu laran no mós iha área hale’u no iha fatin seluk. Iha ospitál militár, ema indonéziu oho tiha ema ne’ebé hetan kanek ho ai-moruk musan ho formaldeídu hodi “hapara sira-nia hakilar”. Tuir informasaun ruma, iha mós ema ne’ebé mate tanba sona hela ho bee ka venenu. Iha fatin polísia Komoro nian, Dili, polísia baku manifestante sira “ne’ebé kaer hela” no obriga sira atu la’o iha ai-tarak leten. Ema ne’ebé moris nafatin hatete katak ema balun mate iha ne’ebá. Iha mós lia-anin no istória ruma katak hafoin Masakre Santa Cruz, militár sira oho ema barak loos. Timór-oan sira ne’ebé serbisu ba “intelijen” Indonézia nian fó-hatene Bispu Belo katak militár sira lori ema balun ba fatin sira-seluk. Sira futu tiha ema hirak-ne’e no lori sira iha saku laran. Seidauk halo metin informasaun hira-ne’e no númeru loloos ema ne’ebé mate tiha. |
|
Sekuénsia sira |
01:01-08:02 – Foin-sa’e Timór-oan sira prepara an ba demonstrasaun. Sira uza faru no subar iha faru nia okos “spanduk” (faixa) ho liafuan kona-ba independénsia no naran organizasaun sira pró-independénsia. 08:08-08:15 - Foin-sa’e Timór-oan sira hatudu bandeira FALINTIL nian iha sira-nia uma iha Dili. 5:00-16:09 – Karreta boot lori polísia no militár sira iha Igreja Motael nian oin. Misa iha Igreja Motael (iha fatin luan iha liur). Liutiha misa, manifestante sira hasai sira-nia bandeira no faru ho liafuan organizasaun no partidu polítiku sira-nian. Manifestante sira la’o iha portu, ró Indonézia nian no Palásiu Governu nia oin. Sira la’o hosi Dili laran. Manifestante sira la’o Externato São José nia oin. Labarik sira hateke ba, balun tama demonstrasaun. Manifestante sira la’o iha Semitériu Erói Indonézia “Seroja” nia oin no halibur hotu iha Semitériu Santa Cruz nia oin. 40:27 - Bere Tilman, ho tinan 11, hakilar "Viva!" (Bere mak membru ida husi José Belo nia grupu klandestinu. Maluk sira "bandu" Bere atu partisipa iha demonstrasaun tanba ki’ikoan. Maski nune’e, nia partisipa iha demonstrasaun no moris nafatin. Iha tinan 2014, nia sai diplomata iha Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun. Ninia knaar mak asuntu ASEAN sira). Joana Dias uza megafone (aparellu ida atu ko’alia maka’as) no husu manifestante sira atu hatún faixa no reza besik Sebastião Gomes nia fatin-hakoi. Soldadu indonéziu fó titu. Max Stahl monu ba rai tanba manifestante sira buka halai. Nia hahú ninia filme maizumenus segundo 20 hafoin militár fó tiru. Masakre. Manifestante sira dudu malu tanba buka atu tama semitériu no proteje an husi soldadu sira-nia kilat-musan no baioneta iha muru ka rate-kakuluk nia kotuk. Max Stahl hasai filme ho kámara husi feto ida ne’ebé buka proteje an iha rate-kakuluk nia kotuk. 47:20 - Anina Souza, tinan 14, estudante ensinu sekundáriu iha eskola SMP Balide, halai ba foho ho ninia família bainhira ki’ikoan. Soldadu indonéziu sira oho ninia aman iha ai-laran (informasaun ne’ebé simu tiha husi ninia tia, Ana do Rosário Pinto, membru OPMT (Organização Popular Mulheres de Timor) nian, ne’ebé moris iha Uatukarabau tinan 1939, fulan-Janeiru no hela daudaun iha Kintál Boot, subdistritu Santa Cruz nian). |
|
Nota sira |
MASTER UC ABERTURA ENGLISH JOANA HALO TETUN 20180911 MANUELA HATAMA MASTER TETUM |
|
Notes de roagem |
NOTAS DOKUMENTASAUN Peskiza: Virginia Soares de Almeida, Simplicio De Deus nebe ninia tilun ida kua hotu iha demonstrasaun, no halo livro kona ba Demonstrasaun no partisipantes sira ne'e. Virginia ema husi Ermera,posto vila Letefoho. tel 77015874. Iha Dili Palapasu,suku Motael. autonomisme independénsia Indonézia force d'intervention rezisténsia /// Massakre iha Rate Santa Cruz, Dili, kasete dahuluk nebe Max Stahl hasae,Dadersan to Masakre boot//Fonds Timor Leste Assembly husi kassete original 91_0062 no ida badak tan Rush "Sang froid, le massacre du Timor Leste" : " In Cold Blood: The Massacre of East Timor"
|
|
Ancient |
BETA 91.0070 Beta sauvegardée Hi8.91.0070 original tourne
|
|
Títulu Kolesaun nian |
Santa Cruz |
| |