|
Sekuénsia sira |
00:23-02:55 Dansa kultura tebedai “Neli” hosi Munisípiu Bobonaru. Dansa Tebedai “Neli” ne'e uza atributu tradisionál mak hanesan: Tais, Manu Fulun ne'ebe tau iha ulun, lensu Mutin ne'ebé ema kaer iha liman, tali tahan ne'ebé maka homan tiha e depois sira uza iha ulun fatuk hanesan xapeu (xapeu neli), no hare ne'ebé ema kaer iha liman no hare balun ne'ebé tau iha rai hodi sira tebe ba. Tebe ida-ne'e hanesan Tebe “Sama Hare” iha Munisípiu Bobonaru, 1954. 02:56-05:52 Dansa kultura tebedai iha Ainaru, iha tinan 1953. Dansa ne'e ho naran "Dansa Loro-sa’e" ne'ebé Timór-oan sira uza atributu maka hanesan: mane sira uza tais, surik, kaibauk, bibi fulun ne’ebé kesi iha ain, no baku tambór; feto baku babadok no Kon."Dansa Loro-sa’e" hanesan tebedai hodi simu bainaka iha serimónia selebrasaun ba loron importante sira hosi Munisípiu Ainaru. Hananu "Liurai tau biti ba feto foun”, fó benvindo hodi tama iha uma Liurai nian. 05:53-08:58 Dansa tebedai “Samea” [lia-portugés: “Cobra”] hosi Laklubar, Munisípiu Manatutu. Dansa tebedai “Samea” uza ba serimónia importante ne'ebé iha Igreja no mós hanesan tebedai hodi simu bainaka importante ruma. 08:59-11:30 Dansa tebedai “Manu-Kakuuk” [lia-portugés: “Milhafre”] hosi Balibó, Munisípiu Bobonaru. Dansa tebedai “Manu-Kakuuk” hodi simu bainaka importante ou ba seremónia importante sira. 11:31- 14:13 Dansa tebedai“Lensu Mutin” hosi Suai, Munisípiu Kovalima. Iha dansa tebedai “lensu mutin” feto sira uza atributu tradisionál timór nian. Dansa tebedai ne’e kaer ho Lensu mutin hodi tebedai ba serimónia importante e mós hodi tebedai hodi simu bainaka importante ruma. |